dobrodosli na druzenjeSvetu poznati korenicaniKnjiževnost KorenicanaZanimacija - rebusi o Korenici i Korenicanima 20-og vekaPripovjedanja starih KorenicanaStari zanatiLicki specijalitetiLicke pjesmefotografije Korenice i okoline


Milan Budisavljević

Srpski književnik rođen u Vrelu Koreničkom 1874. godine (Austro-Ugarska monarhija). Umro u Sremskim Karlovcima 1928. godine (Kraljevina Jugoslavija)

Rođen je u vojničko-svešteničkoj porodici. Njegov otac Jovan bio je pravoslavni sveštenik a djed Mijat, major, za vojnezaslugedobio je austrijsko plemstvo i porodični grb. Osnovnu školu završio je u Vrhovinama a gimnaziju u Gospiću i Sremskim Karlovcima.

Kao stipendista Matice Srpske studirao je klasičnu filosofiju u Zagrebu. Bio je profesor gimnazije u Karlovcu, Gospiću i Sremskim Karlovcima (1903-1928). Od 1909. do kraja života 1928. bio je upravitelj Bogoslovskog konvikta u Sremskim Karlovcima i urednik "Brankovog kola". Kao student, bio je zagovornik srpsko-hrvatskog jedinstva sarađujući u Narodnoj misli. Bio je aktivan članSrpske samostalne stranke i kao takav bio biran dva puta za člana Srpskog crkvenog sabora. Saradnik u Brankovom kolu, letopisu Matice srpske, Srbobranu, Kolu, Kalendaru Matice srpske, Politici, Srpskom kolu i dr.

Napisao je dvije kwige pripovjedaka, "Bijedni Ljudi" (Zagreb, 1899) i "Tmurni dnevi" (Mostar, 1906), u kojima iznosi život krajiške sredine. Roman „Talasi“ i Eseji o Lazi Kostiću, Ilijada u ogledalu kosovskih pjesama, smisao i vrednost života i dr. kao prevodilac Euripidove "Medeje", dela Anatola Fransa.

Iako se po svom književnom radu može ravnopravno svrstati uz Matavulja i Kočića, Milan Budisavljević je imao tu nesreću da je njegov književni rad od Jovana Skerlića, tadašnjeg najuvaženijeg predstavnika književne kritike, ocenjen kao da je nastao po uzoru na Ruse Turgenjeva i Dostojevskog i svrstao ga kao "ličkog pisca" što je njegov rad marginalizovalo u srpskoj književnosti i njemu, kao i mnogim piscima, odredilo književnu sudbinu.

Srpsko kulturno društvo"Prosvjeta" iz Zagreba realozovalo je nova izdanja:
roman "Talasi" i Eseji 2005. i priče"Tmurni dnevi" 2006. (posle 100 godina).
U vezi sa ovim izdanjima, za srpsku književnost bi bilo značajno da njeni proučavaoci provere jednom učinjene previde, provere proizvoljno date ocene i izrečene stavove i eventualno ih promene.

Priredio
Bogdan Radeka

   
dobrodosli na druzenjeSvetu poznati korenicaniKnjiževnost KorenicanaZanimacija - rebusi o Korenici i Korenicanima 20-og vekaPripovjedanja starih KorenicanaStari zanatiLicki specijalitetiLicke pjesmefotografije Korenice i okoline
strukturcom